ANA OPALIĆ

roÄ‘ena je 1972. godine u Dubrovniku. 1997. godine diplomirala je TV i filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se fotografijom, videom i dokumentarnim filmom. Samostalno izlaže od 1991. godine. 1997. nagraÄ‘ena je na godiÅ¡njoj izložbi Hrvatskog fotosaveza kao najbolja mlada fotografkinja. Od 2000. ima status samostalne umjetnice pri HZSU. 

2003. predstavljala je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu (zajedno s Borisom Cvjetanovićem). 2009. godine dobila je 2. nagradu na natječajnoj izložbi T-HTnagrada@msu.hr. 2016. godine u koautorstvu sa umjetnicom Vesnom Mačković dobila je 3. nagradu na izložbi T-HTnagrada@msu.hr. Osnivačica je web portala Suvremena hrvatska fotografija (www.croatian-photography.com). Redateljica je i snimateljica dva dokumentarna filma Još jednom (Ana Opalić i Noah Pintarić, 2014.) i Lijek, 2018.

Objavila je dvije knjige fotografija:
Brsalje, 2017. i Dom, 2018. Živi i radi u Zagrebu.

ANA OPALIĆ - LIKA 2018.


UMJETNIÄŒKA EKSPEDICIJA ILI KAKO JE POÄŒELO


Beyond The Endless River kako dobar naslov pomislila sam kad sam sasvim slučajno u dokolici ljetovanja nabasala na knjigu u izdanju Phoenix Art muzeja iz 1979. u kojoj autor eseja James K. Ballinger predstavlja radove umjetnika s izložbe zapadno-američke umjetnosti 19. stoljeća koji u olovci i vodenim bojama prikazuju divlji Zapad. Naslov je obećavao ne samo veliko otkriće već i fizičku manifestaciju otkrića. Listajući umjetničke zapise slikom otkrivala se netaknuta nevina osamljenost nikad do tada posjećenih prostranstava.

U zanosu naivnog razmišljanja inspiriranog razgledavanjem knjige uvodničar priopćava „pravu istinu“ pojave umjetnika u divljini koji pomiču granice poznatog. Naime, neki Robert Livingston i James Monroe informirali su predsjednika Thomasa Jeffersona: „The whole of Louisiana Territory could be purchased for fifteen million dollars“, što povijest bilježi kao jednu od najvećih transakcija zemljišta. Kako nisu znali koliko su zemlje kupili i gdje su joj granice, definiranje granica postalo je temom istraživača koje je angažirala federalna vlada kako bi se iste utvrdile, a ujedno i trasirale transportne rute, ubilježile naslage minerala, a puno kasnije odredile lokacije budućih gradova.

Umjetnici eksploreri/istraživači ustvari su bili zaposlenici vlade u njihovim istraživačkim poduhvatima poput Whipple survey iz 1958. godine ili istraživačkih ekspedicija kompanija poput Trans-Misissipi West. Oni lutaju, bilježe i izvjeÅ¡tavaju o do tada neistraženim teritorijama i postaju umjetnici-istraživači, umjetnici-putnici, ili stacionirani umjentici. Njihov umjetničko-istraživački rad i ekspedicije doprinose sveopćoj popularizaciji „divljeg zapada“ i plemenitih divljaka. U svom povijesnom narativu kao integralni sastojak američke povijesti podrazumijeva se otkrivanje novih teritorija, a kako je povijest ipak lančani slijed dogaÄ‘aja William Goetzmann u Exploration and Empire (1966) navodi: „Exploration is not throught of as a process with cultural significance. Rather it is viewed as a sequence of dramatic discoveries – isolated events, colorful and even interesting perhaps, but of little consequence to the basic sweep of  civilization. This is 4 5 because exploration has rarely, if ever, been viewed as a continouous form of activity or mode of behavior. The words „exploration“ and „discovery“ are most often and most casually linked in the popular imagination simply as interchangeable synonyms for „adventure“. But, exploration is something more than adventure, and something more than discovery“.

Navodeći ovaj citat autor teksta zaključuje kako ovi umjetnici nisu ti koji su napravili veliko „otkriće“ ili značajan umjetnički rad, ali njihov vizualni zapis je iskustvo iz prve ruke gledano iz perspektive 19. stoljeća i duha vremena. Slijedeći važan detalj za osobno promišljanje je očiti izostanak žena u pohodima, ekspedicijama, i njihova sveopća odsutnost u svakom segmentu nastajanja narativa „novo otkrivenih“ teritorija, ekonomije, eksploatacije i kulture. Da li bi učinile isto ili drugačije? Navedena je samo jedna Elisabeth Lamoisse za koju se predpostavlja da je bila stacionirana u New Orleansu.


BEYOND THE ENDLESS RIVER