POLYGON

Jasenka Bulj

Jasenka Bulj - the road
Ekspedicija se odvijala na području od Korenice do Udbine uključivši Krbavsko polje. Više dana boravaila sam na području koje sam si odredila. Prethodno sam se upoznala s područjem na kartama i literaturi. Sada se upoznajem sa terenom i područjem, najprije gledam po kartama i osvještavam cijelo područje koje obuhvaća naš interes. U mislima povezujem sjećanje na dijelove sa karte i usvajam teren u svojoj memoriji. Odmah se vezujem na konkretne situacije kojih se sjećam iz vlastitog iskustva prijašnjih bivanja na tim prostorima. (zelema boja / voda / grmlje i šume bjelogorice / hodanje po uskim puteljcima).

Nisam socijolog, antropolog ili etnolog već samo umjetnica koja svojim osjećajima prepoznaje i čita stanje krajolika u kojem se krećem, među ljudima, u prirodi. Zato sam odlučila da odem u taj kraj bez unapred postavljenih odrednica i pokušam kroz svoj osobni doživljaj pokazati stanje koje sam zatekla. Ovo putovanje sam htjela da ostane pravi “Put u nepoznato” i da otkrijem novo stanje i nove spoznaje.

Jasenka Bulj, Lika, listopad 2018.g.

Umjetničko istraživački rad/ekspediciju “Tokovima vode” umjetnice Jasenke Bulj koja se odvijala u sklopu Polygon programa Regrutni centar za umjentike – Made in Lika, pogledajte na Polygon OS platformi online umjetničkih rezidencijalnih programa POLYGON OS – Jasenka Bulj, Lika, 2018.g.

Jasenka Bulj, rođena je u Splitu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi profesora Nikole Reisera, gdje je nagrađena kao diplomant godine. Izlaže već kao studentica. Postdiplomski studij pohađa na Majstorskoj radionici profesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Studijski je boravila u zemljama Europe, SAD–u i Australiji. 2011. godine bila je na rezidencijalnom boravku u Cité Internationale des Arts u Parizu. Sa svojim slikarskim i multimedijskim radovima sudjelovala je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi fotografija/dnevnika i fotografskih projekata (izvadak): »Portret moga života, fotografski dnevnik iz automata«, desetogodišnji dnevnik 1975–1985.; »Portret moga života, fotografski dnevnik iz automata« 2007–2010.; »Luka će biti beba« fotografski dnevnik Luke 2008.; »Kavica–Coffee« fotografski dnevnik jedne godine 2007–2008.; »Trenutak« (tekst, fotografija, crtež i video) 2010.; »Autoput Zagreb–Ljubljana« 2006–2010., Ciklus fotografija »Pariz, travanj 2011.; Ciklus fotografija »Place with no Personality, 2011. « i dr. Video radovi (izvadak): Trenutak (8′) 2010., Opera 2011. (11:20′), Večernje bilješke 2011. (6:47′) i Sjene 2011. (2:08′, Ljeto 2011. (2:50′), Dvokanalna video instalacija Planine I (2.55′) i Planine II (2.10′) 2014. 2015. o radu Jasenke Bulj izdana je knjiga/monografija autorice Mladenke Šolman pod nazivom: »Jasenka Bulj: slikarstvo, fotografija, video« u izdanju nakladničke kuće Ljevak. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu Kao samostalni umjetnik živi i radi u Zagrebu.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

BEYOND THE ENDLESS RIVER/BORDER

Umjentička ekspedicija ili kako je počelo

„Beyond The Endless River“ kako dobar naslov pomislila sam kad sam sasvim slučajno u dokolici ljetovanja nabasala na knjigu u izdanju Phoenix Art muzeja iz 1979.g., u kojoj autor eseja James K. Ballinger predstavlja radove umjetnika s izložbe zapadno-američke umjetnosti 19. stoljeća koji u olovci i vodenim bojama prikazuju divlji Zapad. Naslov je obećavao ne samo veliko otkriće već i fizičku manifestaciju otkrića. Listajući umjetničke zapise slikom otkrivala se netaknuta nevina osamljenost nikad do tada posjećenih prostranstava.

U zanosu naivnog razmišljanja inspiriranog razgledavanjem knjige uvodničar priopćava „pravu istinu“ pojave umjetnika u divljini koji pomiču granice poznatog. Naime, neki Robert Livingston i James Monroe informirali su predsjednika Thomasa Jeffersona: „The whole of Louisiana Territory could be purchased for fifteen million dollars“ , što povijest bilježi kao jednu od najvećih transakcija zemljišta. Kako nisu znali koliko su zemlje kupili i gdje su joj granice, definiranje granica postalo je temom istraživača koje je angažirala federalna vlada kako bi se iste utvrdile, a ujedno i trasirale transportne rute, ubilježile naslage minerala, a puno kasnije odredile lokacije budućih gradova.

Umjetnici eksploreri/istraživači ustvari su bili zaposlenici vlade u njihovim istraživačkim poduhvatima poput Whipple survey iz 1958.g. ili istraživačkih ekspedicija kompanija poput Trans-Misissipi West. Oni lutaju, bilježe i izvještavaju o do tada neistraženim teritorijama i postaju umjetnici-istraživači, umjetnici-putnici, ili stacionirani umjentici. Njihov umjetničko-istraživački rad i ekspedicije doprinose sveopćoj popularizaciji „divljeg zapada“ i plemenitih divljaka.

U svom povijesnom narativu kao integralni sastojak američke povijesti podrazumijeva se otkrivanje novih teritorija, a kako je povijest ipak lančani slijed događaja William Goetzmann u „Exploration and Empire (1966) navodi: „Exploration is not throught of as a process with cultural significance. Rather it is viewed as a sequence of dramatic discoveries – isolated events, colorful and even interesting perhaps, but of little consequence to the basic sweep of civilization. This is because exploration has rarely, if ever, been viewed as a continouous form of activity or mode of behavior. The words „exploration“ and „discovery“ are most often and most casually linked in the popular imagination simply as interchangeable synonyms fo „adventure“. But, exploration is something more than adventure, and something more than discovery“. Navodeći ovaj citat autor teksta zaključuje kako ovi umjetnici nisu ti koji su napravili veliko „otkriće“ ili značajan umjetnički rad, ali njihov vizualni zapis je iskustvo iz prve ruke gledano iz perspektive 19. stoljeća i duha vremena.

Slijedeći važan detalj za osobno promišljanje je očiti izostanak žena u pohodima, ekspedicijama, i njihova sveopća odsutnost u svakom segmentu nastajanja narativa „novo otkrivenih“ teritorija, ekonomije, eksploatacije i kulture. Da li bi učinile isto ili drugačije? Navedena je samo jedna Elisabeth Lamoisse za koju se predpostavlja da je bila stacionirana u New Orleansu.

Iz Misissipija u Liku

Atmosfera ekspedicija 19. stoljeća, odnosno proizvedeni narativi od strane umjentika u sebi su sadržavali određenu vrstu žudnje i preciznog definiranja kako bi onom tko ga čita smanjio strah od novog i nepoznatog, i ublažilo osjećaj nepremostivosti što se možda najbolje vidi iz izbora motiva i naslova radova koji su označavali rute ili imena lokaliteta ili naslove poput Plemeniti divlji čovjek, Usamljeno drvo, Dijete u krilu, Kineski sustav navodnjavanja, Sudbina Manifesta, Stijena nezavisnosti,..,.
Radeći dugi niz godina na temi SheStory (tri generacije žena u 100 godina i 11 nominalnih država) baveći se identitetom, u Lici i na Krbavskom polju proučavam načine na koje se narativima zaposjeda teritoriji, koje su dinamike urušavanja socijalne i kulturne strukture društva uslijed posljedica rada i izolacije, stoga je logičan slijed bio proširiti koncept na novi segment rada – platformu naslova Beyond the Endless Border i pozvati na suradnju kolegice umjetnice da svojim radom i bivanjem postanu istraživačice “divljina Like”, i suučesnice novih ekspedicija. Platforma Beyond the Endless Border“ platforma je žena umjetnica koje odlaze u divljinu, stvarnu i metaforičku, u nepoznata i društveno zapuštena područja istražujući, bilježeći i stvarajući nove narative prostora kao temelj novim budućim ishodima.
„Beyond the endless River“ postaje „Beyond the Endless Border“ i zapravo je ideja o ženama u divljini, ali ne bilo kojoj divljini – divljini prirodi, divljini kao metafori socijalno urušenog društva, u konkretnom slučaju kurirana divljina odnosi se na prostor Like i to područje od Plitvičkih jezera, Korenica, Krbavsko polje i okolna sela, Općina Udbina, Donji Lapac, Gračac, Nacionalni park Una, šireći se uz duž granice s Bosnom i Hercegovinom.

Poetike umjetnica i njihov Rad okosnica je rukopisa kojima će bilježiti proces, prostor, iskustvo osobno se upuštajući u ekspediciju.

Branka Cvjetičanin

Polygon OS rezidencijalni program podržan je i financiran: Ministarstvo kulture RH, Zaklada Kultura Nova;
logo 1_eng
zKn_RGB

Comments are closed.